Dijete je najproduktivnije i najzadovoljnije kada ima mogućnost svim svojim osjetilima „upijati“ svijet koji ga okružuje. Kada može učiti čineći i steći nova iskustva iz raznih područja. Jedno od tih područja je i matematika.

Djeca se vrlo rado bave matematikom, a svijest o brojevima odnosno količini predmeta počinju razvijati već u vrlo ranoj dobi. Ona imaju urođeni osjećaj za brojeve koji im omogućava učenje aritmetike u ranom djetinjstvu, vrlo rano počinju prebrojavati, razvrstavati, uočavati odnose u prostor te stjecati smisao za količinu. Taj njihov interes treba potaknuti, usmjerenim poticajima izvana, kako bi omogućili njihov napredak u razvijanju matematičkih vještina kroz igru, istraživanje i brojne svakodnevne aktivnosti.

Predškolsko dijete ne uči matematiku samo u godini pred školu i/ili sjedeći za stolom i rješavajući zadatke na papiru. 

Matematika je već od jaslica u neposrednoj djetetovoj blizini, pri susretu s prvim oblicima, likovima, bojama, veličinom, količinom i težinom. Dijete jasličke dobi ima najveću potrebu ovladati kretanjem, a kroz to kretanje upoznaje svijet i njegove različitosti. Predškolske matematičke vještine stječu se kretanjem djeteta kroz prostor, igranjem predmetima, uočavanjem i njihovim promatranjem i uspoređivanjem. Vrlo rano dijete počinje prebrojavati, svrstavati, odvajati, koristiti brojeve, upoznaje i pojam vremena... Matematika je prisutna i u igrama građenja, glazbenim, pokretnim i dramskim igrama, didaktičkim i manipulativnim igrama te svim vrstama istraživačkih igara.

Izuzetno je bitna uloga odraslog (roditelja i odgojitelja) kako će taj svijet matematike pojasniti i približiti djetetu te učiniti ga zanimljivim. Potrebno je poznavati dijete, njegove interese i potrebe te tako osmisliti ciljane i funkcionalne poticaje i sredstva za aktivnosti iz kojih će dijete učiti.

PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA RAZVIJANJE PREDMATEMATIČKIH AKTIVNOSTI :

• izrezivanje i lijepljenje znamenki/brojki, izrada znamenki/brojki od različitih materijala, a zatim znamenki neka dijete pridoda odgovarajući broj komadića pašte ili zrna neke grahorice

• prebrojavanje predmeta u svakodnevnom okruženju (prilikom boravka u parku prebrojite koliko je djece u parku, koliko je stabala uz park ili dok se vozite u autu prebrojavajte npr. koliko je prošlo kamiona uz vas...)

• razgovarajte s djetetom u dućanu npr. „ Koliko ćemo jabuka izabrati, koliko koštaju?“, kod kuće „Da li svi imaju pribor za jelo, koliko nas ima za stolom?“, pitanja vezana uz promet „ Koliko ima crvenih automobila, a koliko plavih, kojih ima više?“

• izrađujte geometrijska tijela od papira, plastelina, ocrtavajte geometrijska tijela da bi se dobili geometrijski likovi

• igrajte se mjerenja metrom

• punite i praznite posude za razvijanje pojma količine, dijete može samo usipavati vodu, brašno, rižu, grahorice...

• prije odlaska u kupovinu prebrojite novac potreban za kupovinu neke sitnice za dijete

• krojite odjeću za lutke

• izmjerite visinu i težinu svih ukućana, predmeta koje često upotrebljavate, kućnih ljubimaca, uzmite kuhinjsku vagu i važite sve što vam dođe pod ruku

• osigurajte različiti materijal koji se može klasificirati po jednom ili više kriterija (po boji, obliku, veličini, npr. predlažemo klasificirati Lego kocke)

• osigurajte prostor gdje dijete može uočavati i uspoređivati brzinu kretanja predmeta (slobodni padovi i kosine su omiljena igra)

• izrađujte nakit, odnosno zadajte nizanje prema zadanom uzorku, možete nizati razne oblike tjestenine, gumbe ili iskoristiti stare ogrlice pa si napravite nove

• igrajte društvene igre s kockom ili bez, tko ne voli igrati Čovječe ne ljuti se!, Domino ili Uno

Pripremile odgajateljice: Snježana Kozić i Jasmina Puž